Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Globalna ekonomksa kriza i recesija s osvrtom na BIH". Rad ima 19 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.

Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.

Ako tekst koji se nalazi ispod nije čitljiv (sadrži kukice, znakove pitanja ili nečitljive karaktere), molimo Vas, prijavite to ovde.

Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati ovde.

 

OTVORENI UNIVERZITET „APEIRON“ TRAVNIK

FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE U TRAVNIKU

GLOBALNA EKONOMSKA KRIZA I RECESIJA SA OSTVRTOM NA BIH

SEMINARSKI RAD

TRAVNIK, novembar 2009. god.

SADRŽAJ:

1. UVOD           3

2. GLOBALNA RECESIJA: KAKO JE POČELO   4

2.1. Koliko je zapravo kriza duboka i da li joj se bliži kraj 4

2.2. Fiskalna politika- postoji li optimalno rješenje           5

2.3. Fiskalne mjere preduzete u Evropskoj uniji   6

3. BIH I RECESIJA        7

3.1. Industrija    8

3.2. Prerađivačka industrija        9

3.3. Elektroenergetski sector      10

3.4. Maloprodaja           11

3.5. Građevinarstvo       12

3.6. Zaposlenost           13

3.7. Nezaposlenost        13

3.8. Plate          14

3.9. Penzije       15

3.10. Indirektni porezi     15

3.11. Izvoz i uvoz           16

ZAKLJUČAK     17

LITERATURA     18

POPIS TABELA I GRAFIKONA   19

1. UVOD

Svijet se danas susreće sa najtežom finansijskom i ekonomskom krizom još od vremena Velike depresije iz tridesetih godina prošlog vijeka. Previranja na finansijskom tržištu proširila su se izvangranica Sjedinjenih Američkih Država (SAD), te su kroz smanjenu likvidnost i „zakrčenje“ kreditnih linija prema privredi i stanovništvu ostavila snažne posljedice na realne sektore širom svijeta.

Zabilježen je snažan pad proizvodnje i zaposlenosti, dok se vlade širom svijeta susreću sa padom prihoda i dilemama kako pronaći put za oporavak. Nosioci ekonomske politike putem monetarne i fiskalne politike nastoje regulisati konjukturna kolebanja te podstaći privredni rast. Osnovni pravac aktuelne monetarne politike treba bitiu blažavanje globalnih deflacionih pritisaka. Fiskalna politika sastoji se od upravljanja prihodima I rashodima, osnosno upravljanja budžetskim bilansom zbog njegovog uticaja na agregatnu tražnju.

2. GLOBALNA RECESIJA: KAKO JE POČELO

2.1. Koliko je zapravo kriza duboka i da li joj se bliži kraj

U posljednjem kvartalu 2008. godine obim svjetske trgovine zabilježio je najveći pad od Drugog svjetskog rata. Projekcija pada obima svjetske trgovine (European Commission) u tekućoj godini iznosi 11%, dok se u narednoj godini očekuje blagi porast od 0,75%.9 Recesija se pokazala dubljom nego što je to ranije predviđano u većini zemalja. Posljednje projekcije rasta svjetske ekonomije za 2009. godinu od strane Evropske komisije (Economic Forecast, Spring 2009) imaju negativan predznak, a značajan je stepen neizvjesnosti projekcija makroekonomskih pokazatelja za naredni period. Projekcije pada svjetske ekonomije za tekuću godinu iznose 1,5% dok je za narednu godinu projektovan rast nešto ispod 2%. Ovakvo kretanje privredne aktivnosti imaće za posljedicu veliki broj izgubljenih radnih mjesta. Očekuje se da će stopa nezaposlenosti iznositi preko 10%, kako u SAD-u tako i u Evropskoj uniji. Najnovije projekcije Međunarodnog montarnog fonda (MMF) uglavnom su u skladu sa projekcijama Evropske komisije. Obje institucije očekuju pad realnog bruto društvenog proizvoda u euro zoni od 4% i više u 2009. godini, te postepeni oporavak u 2010. godini.

...

 

--------------------------------OSTATAK TEKSTA NIJE PRIKAZAN. CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU.----------------------------------------------------

    www.maturski.org

MOŽETE NAS KONTAKTIRATI NA E-MAIL:

[email protected]